Kupovina nekretnina i registracija vlasništva

Prema Ustavu Republike Srpske strana lica mogu sticati pravo svojine i prava na osnovu ulaganja kapitala, u skladu sa zakonom. Svojinska i druga prava stranog ulagača stečena na osnovu uloženog kapitala, ne mogu se ograničiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.

Prema članu 8. Zakona o stranim ulaganjima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj: 21/18) strani ulagač može sticati pravo svojine na nepokretnostima u skladu sa propisima o stvarnim pravima.

Članom 15. Zakona o stvarnim pravima („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj:124/08, 58/09, 95/11 i 60/15) je propisano da strana lica stiču pravo svojine u Republici Srpskoj pod uslovima reciprociteta, ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Takođe, navedenim članom zakona propisano je da strano lice ne može biti vlasnik nepokretnosti na području koje je radi zaštite interesa i bezbjednosti Republike Srpske odnosno BiH, zakonom proglašeno područjem na kojem stranci ne mogu sticati pravo svojine. Ukoliko je strano lice steklo nasljeđivanjem ili je steklo pravo svojine na nepokretnostima na području prije nego što je ono postalo područje od zaštite interesa i bezbjednosti, njegovo pravo svojine prestaje, a strano lice ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji.

Spisak država  sa kratkim opisom uslova  pod kojima strana lica mogu/ne mogu sticati pravo svojine na nepokretnostima.

Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima predviđeno je da se, u izuzetnim situacijama, nepokretnosti u svojini Republike Srpske i jedinice lokalne samouprave mogu otuđiti ispod tržišne cijene ili bez naknade, a u cilju realizacije investicionog projekta od posebnog značaja za regionalni, odnosno lokalni ekonomski razvoj.

Nepokretnosti, otuđene na ovaj način, uključujući i pravo građenja i davanja zemljišta u zakup, mogu biti ulog javnih partnera za osnivanje zajedničkog privrednog društva, kao i nekog drugog organizacionog oblika, sa privatnim partnerom, u skladu sa propisima koji regulišu javno-privatno partnerstvo.

U protklom periodu napravljen je značajan iskorak u smanjenju broja procedura i dana za promet i uknjiženje nepokretnosti, usljed reformi zemljišno knjižne administracije (većina starih zemljišnih knjiga i katastarske evidencije prenesena je u elektronski oblik) novog Zakona o stvarnim pravima , i dr.

U zemljišnu knjigu se upisuju sve nepokretnosti.