Mario Milanović, direktor Gradske razvojne agencija Banjaluka – Povezaćemo dijasporu sa domaćim preduzećima

Intervju direktora Gradske razvojne agencije za portal  E-kapija prenosimo u cjelini
Ulaganje u prehrambenu industriju, finalnu preradu drveta, turizam, poljoprivredu i selo, kao i jačanje MSP sektora i privatnog preduzetništva, trebalo bi ubuduće da budu prioriteti ukupnog privrednog razvoja banjalučke regije, rekao je u intervjuu za eKapiju direktor Gradske razvojne agencija Banjaluka (Cidea) Mario Milanović.
Milanović ističe da je jedan od problema ove regije nedostatak kvalifikovane radne snage i neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, pa Cidea već godinama pokušava da riješi ovaj problem.
U razgovoru za naš portal direktor Gradske razvojne agencija Banjaluka objašnjava kako ojačati razvoj privrede banjalučke regije.
 
eKapija: Banjaluka, kao glavni i najveći grad u RS, nema dovoljno smještajnih kapaciteta, posebno hotela iz visoke kategorije, a kao razvojna šansa ovog grada su upravo vide kongresni i banjski turizam. Da li uopšte veći hotelski brendovi imaju interes za otvaranje hotela u Banjaluci? 
– Banjaluka je u prvih 8 mjeseci 2017. raspolagala sa prosječnim brojem od 1.880 ležaja, i u datom periodu po jednom krevetu ostvarila svega 43 noćenja. Ovi podaci istovremeno ukazuju na kontinuitet niskog nivoa iskorištenosti smještajnih kapaciteta u Banjaluci, koji za su za ovaj period iznosili svega 17,7%. U okolnostima malog broja smještajnih kapaciteta, oni se uz to, kako statistike pokazuju, krajnje nedovoljno koriste. To govori da je problem kontrole turističkog prometa širom otvoren.
Potrebno je, prije svega, omogućiti investitorima, domaćim i stranim, da se upoznaju sa turističkim potencijalima, odnosno potencijalima za kongresni i banjski turizam Banjaluke. Događaji kao što su Business Forum B2B i Invest in Banjaluka koje je prošle godine organizovala Gradska razvojna agencija prilika su da se zainteresovani investitori upoznaju sa turističkim potencijalima Banjaluke i mogućnostima za ulaganje u turističku infrastrukturu i ostale turističke sadržaje.
Jedan od najvećih svjetskih hotelskih brendova Marriott International i domaća kompanija MMI Razvoj projekata, potpisali su u Banjaluci franšizni ugovor o otvaranju hotela Courtyard by Marriott Banjaluka. Otvaranjem ovog hotela, Banjaluka će postati član ove velike kompanije i dobiće svoje mjesto na svjetskoj mapi ovog hotelskog lanca, a samim tim, informacije o našem gradu dobiće veliki broj ljudi.
 
eKapija: Šta je potrebno uraditi da bi se ubrzao razvoj turizma na području Banjaluke?
– Potrebno je objediniti više stvari, a kao prvo mora se raditi na realizaciji postojeće Strategije razvoja turizma i marketing strategije Banjaluke, zatim uvezati i koordinisati rad pojedinih turističkih subjekata i razvijati javno-privatna partnerstva u turizmu. Takođe, neophodno je da se izrade i usvoje nedostajuća urbanističko-planska dokumenta neophodna za izgradnju turističkih kapaciteta. Još jedna od bitnijih obaveza je da se obezbjedi efikasnija zaštita kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te da se ti potencijali prilagode turističkoj ponudi na principima održivog razvoja.
Potrebno je, takođe, da se pripreme razvojni programi i projekti iz oblasti turizma, te da se obezbjede sredstva za njihovu realizaciju, zatim mora da se jača Odbor za upravljanje destinacijom, kao i da se formira destinacijski menadžment za pojedine turistčke zone.
Mora se nastaviti i marketinško pozicioniranje Banjaluke i intenzivna promocija turističke ponude na regionalnom, evropskom i svjetskom turističkom tržištu, kao i animiranje domaćih i stranih turoperatere za kreiranje, plasman i prodaju turističkih proizvoda grada.
eKapija: Koje još sektore privrede vidite kao razvojnu šansu banjalučke regije?
– Glavni nosioci privrednog razvoja u Banjaluci su privredna društva koja posluju u sektorima trgovina na veliko i malo, zatim prerađivačka industrija sa fokusom na razvoj prehrambene industrije i finalne prerade drveta, građevinarstvo, kao i informacije i komunikacije.
Osim trgovinskog sektora, u gradu dominiraju i privredni subjekti koji posluju u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti, kao i iz prerađivačke industrije.
S obzirom na ove podatke prioritetni pravci privrednog, ekonomskog i društvenog razvoja grada su razvoj prehrambene industrije i finalne prerade drveta, revitalizacija poljoprivrede i sela, zatim razvoj malih i srednjih preduzeća i privatnog preduzetništva, kao i razvoj turizma.
eKapija: Koji su, po vašem mišljenju, konkretni koraci u poboljšanju privrede banjalučke regije?
– S ciljem poboljšanja ukupnog poslovnog ambijenta na području grada, potencijalnim investitorima nudi se direktna finansijska podrška kroz program Garantnog fonda, razne vrste podsticaja, subvecija i razne olakšice, kao i indirektna podrška kroz unaprijeđenje kvaliteta usluga i informacija koje su neophodne za kontinuirani razvoj privrede. Međutim, i pored navedenog, prisutan je stalan problem nedostatka novca za pokretanje biznisa, jer kod gotovo svih banaka uslovi zaduživanja ne dozvoljavaju kreditiranje startapova.
Jedan od problema privrede Banjaluke je nedostatak i kvalifikovane radne snage u privredi i neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada. Gradska razvojna agencija Banjaluka već godinama unazad pokušava zajedno sa srednjim stručnim školama, fakultetima i privrednicima da riješi problem nedostatka adekvatne radne snage za deficitarna zanimanja u sekroru drvorerade, metaloprerade, tekstilne i prehrambene industrije i drugih. Takođe, i dalje je, u velikoj mjeri, prisutan i izražen problem rada na crno što stvara dodatan problem nelojalne konkurencije postojećim preduzetnicima.
Za poboljšanje stanja u privredi potrebno je aktivnije raditi na povezivanju poslodavaca i srednjih stručnih škola kako bi se rješio problem nedostatka radne snage u cilju omućavanja stručne prakse, sa jedne strane, i povećanja broja upisanih učenika za deficitarna zanimanja, sa druge strane. Takođe, potreban je veci inspekcijski nadzor u cilju prevođenja sive ekonomije u legalne tokove.
eKapija: Koji su aktuelni projekti koje promovišete preko agencije i da li stižu ponude zainteresovanih investitora?
– Aktuelni projekti koje provodimo fokusirani su na osposobljavanje radne snage prema potrebama privrede i investitora, odnosno uspostavljanje novih kapaciteta za praktičnu nastavu i osposobljavanje radne snage, ali i centra za transfer znanja i novih tehnologija. Investitori jesu zainteresovani za nove investicije, ali i dalje imamo problem sa ponudom kvalifikovane radne snage koja može da zadovolji moderne proizvodne procese.
eKapija: Poslovna zona Ramići je dobar pokazatelj kako se od nekadašnje fabrike može napraviti novo mjesto za investiotre. Da li u banjalučkoj regiji ima još pogodnih lokaliteta za brownfield investicije? 
– Činjenica je da je proces uspostavljanja Poslovne zone Ramići trajao nešto duže, jer predmetni objekti za investiranje nisu bili u vlasništvu Grada Banjaluke, te je bilo neophodno iste kupiti iz kreditnog zaduženja. Nakon uspostavljanja poslovne zone, većina objekata je prodata investitorima.
Kao moguće lokacije za brownfield investicije mogu se ponuditi još i prostori u preduzećima u kojima je većinski vlasnik Vlada RS – Kosmos i Poslovna zona Incel. Takođe, Grad je u više navrata raspisivao javni poziv upućen privatnim licima koji u svom vlasništvu posjeduju neketnine pogodne za pokretanje privrednih djelatnosti, da dostave informacije Centru za investitore, kako bi se ti prostori nudili investitorima.
Trenutno, Grad raspolaže sa nekoliko parcela koje će biti ponuđene na licitaciji u Poslovnoj zoni Ramići, kao i parcelama u budućoj zoni Jelšingrad koju je dobio od Vlade RS, a koju će takođe moći ponuditi investitorima nakon izmjene regulacionog plana, koja je u toku.
eKapija: Koje će biti aktivnosti Cidea-e u narednom periodu u promovisanju potencijala banjalučke regije?
– U narednom periodu radićemo na uspostavljanju Info pulta za poslovnu dijasporu, preko kojeg će svim zainteresovanim investitorima biti pružene potrebne informacije u vezi sa pokretanjem biznisa i putem kojeg će se povezivati dijaspora sa domaćim preduzećima u cilju uspostavljanja partnersva.
Na jesen organizujemo drugu po redu Investicionu konfereneciju, na kojoj se predviđa učešće oko 30 potencijalnih investitora iz inostranstva i dijaspore sa kojima će se susresti banjalučki privrednici. Tom prilikom, Banjaluka će se predstaviti kao destinacija pogodna za ulaganje.