Зашто Бања Лука

Facebook
LinkedIn
Email

10 RAZLOGA ZA ULAGANJE U BANJU LUKU

Grad Banja Luka ima veoma povoljnu stratešku poziciju na evropskom kontinentu koja investitorima omogućava lak pristup cjelokupnom tržištu Evropske unije, centralne i istočne Evrope. Udaljena je 50 km od rijeke Save i 60 km od Panevropskog koridora X, preko koga se ostvaruje dobra drumska povezanost sa Zagrebom (182 km), Beogradom (327 km), Ljubljanom (253 km), Bečom (386 km), Budimpeštom (336 km), te dalje prema zemljama zapadne i istočne Evrope.

Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA sa zemljama: Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo.

Takođe, potpisan je sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, te preferencijalni režim sa zemljama: USA, Japan, Kanada, Švicarska, Australija, Norveška, Novi Zeland, Rusija i Iran.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – sporazum o trgovini od 01.07.2008. godine omogućen je slobodan izvoz gotovo svih roba u EU koje ispunjavaju standarde, a istovremeno se postepeno otvara tržište BiH za robe iz EU.

Poreska politika u Republici Srpskoj spada u najstimulativnije u regionu, sa niskom stopom poreza na dohodak, poreza na dobit i zbirnom stopom doprinosa. Stopa poreza na dodatu vrijednost je takođe vrlo stimulativna (17%).

Monetarnu stabilnost potvrđuje kurs konvertibilne marke (KM) koji je fiksno vezan za evro u skladu sa aranžmanom valutnog odbora (Currency Board): 1 KM = 0,51129 EUR ili 1 EUR = 1.95583 KM. Republika Srpska ima najnižu stopu inflacije u jugoistočnoj Evropi. Prosječna godišnja stopa inflacije u 2012. godini, u Republici Srpskoj, iznosila je 2,1%, dok je u istom periodu 2011. godine iznosila 3,9%.

Postoji mnogo poreskih olakšica za strana ulaganja u Republiku Srpsku. Strani ulagači oslobođeni su poreza na uvoz osnovnih sredstava koja predstavljaju ulog stranog ulagača. Strana lica mogu otvoriti račune u banci i mogu vršiti prenos sredstava u inostranstvo bez ikakvih ograničenja. Strana lica imaju ista prava kao i građani Republike Srpske kada je u pitanju investiranje ili ulaganje sredstava u ekonomski sektor definisana pozitivnim zakonima u toj oblasti. Svaki strani investitor je registrovan kao domaće poslovno tijelo. Strana kompanija ima ista prava kao i domaća kompanija ili državljanin, uključujući prava vlasništva u RS.

Bankarski sektor je u posljednjih 15 godina izvršio potpunu reformu sa ciljem jačanja ukupnog društveno-ekonomskog sistema. Bivše državne banke u procesu privatizacije dospjele su u ruke novih vlasnika iz inostranstva.

Poznata kao “univerzitetski grad“, Banja Luka predstavlja i nepresušan izvor obučenog stručnog kadra različitih zvanja, koji je svojim kvalitetom i relativno niskom prosječnom cijenom rada konkurentniji u odnosu na zemlje u okruženju.

Kao moderan evropski grad srednje veličine, Banja Luka nudi ugodno poslovno i životno okruženje. U odnosu na gradove u okruženju, pruža jednostavniji i jeftiniji život u kojem su dostupni svi sadržaji koji ga čine pristupačnim i kvalitetnim.

Naročito atraktivnom je čini očuvana i bogata prirodna sredina koja životu daje kvalitetnu i opuštenu notu. Uz sve bolјu putnu infrastrukturu, raširenost interneta i sveukupno otvaranje grada, očekuje se još brži i kvalitetniji razvoj, prvensteveno sa aspekta tržišne ekonomije kroz razvoj trgоvinе, turizmа, pоlјоprivrеdе i prеhrаmbеnе industriје.

Industrijski rast

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj je, prema podacima Privredne komore RS, u prvih devet mjeseci 2017. godine zabilježila rast za 1,4% u odnosu na isti period 2016. godine. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je povećana

Telekomunikacije

U Republici Srpskoj djeluju tri mobilna operatera: m:tel, BH Telekom i Eronet. Sva tri operatera podržavaju drugu i treću generaciju mobilne mreže. Ukupan broj pretplatnika na mreži m:tel operatera iznosi 1.201.600 tj. penetracija je

El. energija

Korištenje električne energije za osvjetljenje grada Banja Luka počelo je još 1898. godine kada je puštena u pogon Hidroelektrana Delibašino selo sa dvije turbine od po 300 KS, a 25 godina kasnije (1923.) izgrađena

Toplifikacija

Toplifikacija grada Banja Luka otpočela je neposredno poslije velikog zemljotresa tj. 1970. godine i od tada se razvoj odvija u pravcu proširenja toplifikacije grada i povećanja instalisane snage kotlova. Uporedo sa proširenjem kotlovskih jedinica

Vodovod i kanalizacije

Početak organizovanog snabdijevanja vodom za piće Banje Luke datira od 1908. godine, kada je aktivirano izvorište Subotica, iz kojeg se i danas crpi 15-20 l/s vode. Danas je osnovni izvor za obezbjeđenje pitke vode

Ljudski resursi

Kvalitet ljudskih resursa u Banjoj Luci baziran je na sistemu edukacije koji daje visoko obrazovane ljude koji brzo uče, govore više jezika i pri tome koriste najsavremenije informacione tehnologije. Ministarstvo prosvjete i kulture, s

Šume

Preko 40% teritorije grada čine šume i šumsko zemljište, od čega su 2/3 u državnoj svojini. Ukupna drvna zaliha u državnim šumama iznosi preko 5.5 miliona m³, od čega u visokim skoro 4 miliona

Vode

Oko tri četvrtine Banje Luke je smješteno u slivu rijeke Vrbas, čijih 45 km toka se proteže kroz grad, a ostali dio je u slivu rijeke Gomjenice, pritoke Sane. Na području grada najznačajnije pritoke

Mineralni resursi

Područje grada Banja Luka karakterišu složeni geološki sastav i struktura mineralnih resursa čije su rezerve potencijalno značajne, ali nedovoljno istražene. Dosadašnja istraživanja imala su uglavnom prospekcijski karakter i samo su ukazale na pojavu raznih

Zemljište

Na formiranje tla na području grada Banja Luka, na njegova fizikalna i hemijska svojstva, dominantno su uticali reljef, geološka podloga, klima i djelatnost čovjeka. S obzirom na reljef tla, ističu se tri kategorije: dolinska,

Vazdušni transport

Međunarodni aerodrom Banja Luka smješten je 23 km sjeverno od grada, u mjestu Mahovljani u sklopu opštine Laktaši. Aerodrom sa svojim povoljnim meteorološkim karakteristikama ispunjava sve uslove za obavljanje međunarodnog putničkog i teretnog vazdušnog

Željeznički saobraćaj

Željeznička mreža u Republici Srpskoj je dugačka 425 kilometara. Republika Srpska je povezana mrežom željeznica iz dva osnovna željeznička pravca: 1. Pravac istok-zapad, koji povezuje istočnu sa zapadnom granicom Republike Srpske, odnosno Hrvatsku sa

Drumski saobraćaj

Na području Banje Luke najzastupljeniji je drumski saobraćaj. Kroz grad prolaze magistralni putevi M4 (Novi Grad — Doboj) i M16 (Gradiška — Crna Rijeka (Jajce)), te neki manje značajni regionalni i lokalni putevi. www.putevirs.com

Troškovi življenja

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u mjesecu aprilu 2023. godine iznosi 1.265 KM i veća je u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u mjesecu martu 2023. godine za iznos od 7

Životna sredina

Usljed sve bržeg urbanog i industrijskog rasta, Banja Luka sve više pažnje poklanja zaštiti životne sredine kroz aktivnosti na ispitivanju kvaliteta vazduha, mjerenja intenziteta buke i upravljanje otpadom u gradu. Kvalitet vazduha Praćenje kvaliteta

Obrazovna struktura

U Banjoj Luci kao glavnom administrativnom, kulturnom i obrazovnom centru Republike Srpske zastupljeni su svi nivoi obrazovanja. Predškolsko obrazovanje odvija se u javnoj ustanovi Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Ova ustanova trenutno raspolaže