Na upit medija, prenosimo tekst:
“Po uzoru na Drvo klaster koji u Banjaluci uspješno funkcioniše već deceniju, u planu je formiranje klastera grafičara i kreativnih industrija.
Jedan od problema naše ekonomije je usitnjenost preduzeća koja nisu konkurentna na evropskom tržištu, poručuju iz Gradske razvojne agencije (CIDEA) koja ove godine planira raditi na unapređenju konkurentnosti domaćih preduzeća kroz klasterizaciju. Kako preciziraju, korišćenje klastera kao alata za razvoj ekonomije omogućiće zato veći stepen ukupne konkurentnosti i otklanjanje problema usitnjenosti proizvodnje i nedostatka postojećih proizvodnih kapaciteta.
U Banjaluci su trenutno aktivna tri klastera, drvo, metal i auto-servisi, a za ovaj način udruživanja i rada raspituju se i drugi mali preduzetnici.
– Obratila su nam se preduzeća koja se bave štampom sa inicijativom da i oni oforme svoj klaster. Sve te manje štamparije nemaju kapacitet da pojedinačno urade veliki posao ali kada bi se udružile imali bi potencijal. Završavamo osnivačke akte i nadamo se da će vrlo brzo biti napravljen klaster grafičara. Kako su nam rekli, njima je jedan od motiva i da naprave platformu, gdje će razmjenjivati podatke o tome da li nekome treba radnika, ako neko potražuje mašinu ili želi da je proda, jednostavno da ostvare bolju komunikaciju među sobom – precizira Ivan Babić, koordinator Tima za saradnju sa investitorima pri CIDEA.
Pored grafičara, u planu je, najavljuje on, i osnivanje klastera kreativnih industrija.
– Veliki nam je odziv i interesovanje banjalučkih kreativaca koji na neki način žele da promovišu svoj rad i pokažu da to nije samo umjetnost već vrsta industrije. Krajem maja posjetiće nas predstavnici hrvatskog klastera kreativnih industrija i održati predavanje o prednostima takvog rada, ali i greškama koje su imali na tom putu, kako bi naši kreativci učili na njihovim iskustvima- pojasnio je Babić.
Dobar primjer kako se kroz zajednicu mogu riješiti određeni problemi malih preduzeća je i klaster Drvo. Oni svojim članovima pomažu kroz interni revolving fond. Firme kojima hitno trebaju sredstva za posao, mogu da povuku dio novca iz ovog fonda, a vraćanje je bez kamata.
Pozitivna priča, kažu u agenciji, koja funkciooniše već par godina jeste i klaster metalne industrije čija su preduzeća okrenuta ka omasovljavanju proizvoda za izvoz u Francusku.”
Izvor: https://srpskainfo.com/
