Prehrambena industrija

PREDNOSTI PREHRAMBENOG SEKTORA

Prehrambena industrija je jedna od vodećih privredna grana.

Ovaj sektor ima velike potencijale, te posjeduje solidne prirodne i ljudske resurse, kao i dugu tradiciju. Prehrambena industrija na području Krajine se još osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog vijeka ubrajala u razvijene grane i kao takva uspijevala je da prati svjetske trendove. Finansijski rezultati poslovanja su i danas kod većine preduzeća već godinama pozitivni. Njihovi proizvodi imaju svog kupca i na domaćem, i u manjoj mjeri, na inostranom tržištu. Ovaj sektor i dalje ima potencijal za značajno povećanje prodaje, izvoza i zaposlenosti.

Prednosti koje treba ikoristiti za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije tj. pokretanje proizvodnje visokokvalitetne hrane i pića za naše građane

Banjaluka ima brojne prednosti koje mogu biti iskorištene za uspostvljanje održivog razvoja svog ruralnog područja i proizvodnje hrane i pića za svoje građane uz održivo upravljanje priordnim resursima a to su:

  • raspolaganje sa velikim zemljišnim resursom, 85% teritorije pripada ruralnom području,
  • od ukupne površine u ruralnom području na poljoprivredno zemljište otpada  45% površine,
  • od ukupne površine zemljišta oko 90% je u privatnom vlasništvu,
  • broj domaćinstava koji obavljaju poljoprivrednu aktivnost je 8868, dok samo 594 čine domaćinstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost i prodaju proizvode na tržištu,
  • registrovan je veliki broj poljoprivrednih gazdinstava (1551), a sa druge strane broj mikro i malih preduzeća konstantno opada u sektoru, dok je broj srednjih i velikih preduzeća jako mali (ukupno 8) i stagnira,
  • postoji velika potreba za pokretanje prerade mlijeka, voća i povrća jer samostalni preduzetnici u oblasti prerade hrane preko 90% čine samo pekare i mesnice, prerađivača na gazdinstvima ima vrlo malo a prerada, uglavnom mliječnih proizvoda, se obavlja u kući, u skromnim uslovima, nedstandardizovana je i ne prati potrebe tržišta i razvojne trendove,
  • samostalnih preduzetnika u oblasti prerade mlijeka, voća i povrća nema,
  • ne rađaju se novi mali ili srednji prerađivača u sektoru prehrambene industrije a ni savremena prerada na gazdinstvima organizovana po uzoru na zemlje u okruženju,
  • međutim, u sektoru prehrambene industrije u regiji Krajina prosječan radnik u ovom sektoru svom poslodavcu zaradi svojih 5,3 plata, što znači da se poslodavcima isplati zapošljavati nove radnike i da postoji značajan prostor za zapošljavanje a finansijski rezultati poslovanja su i danas kod većine preduzeća u ovom sektoru pozitivni,
  • postoje obrazovne i naučne institucije u oblasti proizvodnje i prerade hrane i pića (visoko i srednje obrazovanje), te mogućnost kreiranja posebnih programa osposobljavanja u sektoru prerade hrane i pića u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih RS
  • lokalno tržište za prehrambene proizvode (visokokvalitetne, domaće i zdrave) je veliko, preko 185 000 stanovnika samo u Banjaluci i preko 500 000 stanovnika u regiji (te najveći broj vrtića, škola, studentkih domova i drugih obrazovnih i bolničkih ustanova i sl.) .

U OSTALIM VIJESTIMA

jun
02
2026

Devet zemalja, jedna zajednička priča: projekat Mistični Dunav pretvara Dunav u rutu nasljeđa i lokalnog identiteta

Ministarstvo ekonomije, digitalizacije, preduzetništva i turizma (MEDAT) Rumunije organizovalo je u utorak, 26. maja, u Palati parlamenta u Bukureštu, međunarodnu konferenciju „Rute koje povezuju ljude“, kojom je obilježen završetak projekta „Mistični Dunav – Zelena
maj
25
2026

CIDEA predstavljena na Masarikovom univerzitetu u Brnu kroz Erasmus+ akademsku posjetu

Predstavnica Gradske razvojne agencije Banja Luka – CIDEA, Ana Lojić, učestvovala je u delegaciji Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, koja je u periodu od 18. do 22. maja 2026. godine boravila na Masarikovom
maj
25
2026

Predstavnici Gradske razvojne agencije prisustvovali seminaru „Mogućnosti i iskustva korišćenja EU fondova u Republici Hrvatskoj“ u Zagrebu

U Kulturno-informativnom centru Bosne i Hercegovine u Zagrebu, održan je seminar „Mogućnosti i iskustva korišćenja EU fondova u Republici Hrvatskoj“, u organizaciji Ambasade Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj i HKD Napretka – Napretkovog